Sadašnjost kroz povijest: Korona između istarskog lava i orla

Ostalo

Na dan pisanja ovog teksta (25. ožujka 2020. godine, op.a) broj novozaraženih virusom COVID 19 u Istri raspodijeljene je tako da u unutrašnjosti Istre – Pazinština i Buzeština nemaju niti jednog zaraženog virusom.

Na dan pisanja ovog teksta (25. ožujka 2020. godine, op.a) broj novozaraženih virusom COVID 19 u Istri raspodijeljene je tako da u unutrašnjosti Istre – Pazinština i Buzeština nemaju niti jednog zaraženog virusom.

Sva zaraženi nalaze se raspoređena ponajviše nalaze se u Umagu, Puli i Poreču, Novigradu, Labinu, Rovinju, Višnjanu te u Brtonigli, u kojoj je nažalost i jedna osoba prva preminula na području Hrvatske. Po jednog ima šira pulska okolica – Vodnjan i Barban.

Ponovno uspostavljena imaginarna granica

Time je na neki način ponovno uspostavljena imaginarna granica Istre koja je stoljećima bila podijeljena između Republike Svetog Marka i Kuće Austrije, čiji su simboli bili lav i orao. Povijest nam kaže da je na području prostrtom od današnjeg Pazina prema Lovranu u srednjem i novom vijeku bila uspostavljena Pazinska knežija. Istrapedia,hr kaže kako je knežija obuhvaćala šire pazinsko područje, istočni dio poluotoka sjevernije od Plominskog zagorja, dio Ćićarije te šire područje Trsta. Nakon Tridentinske arbitrarne odluke iz 1535. izgubila je feudalne gospoštije Račice, Momjan, Završje te feud Barban-Rakalj, a ostala je i bez područja Grimalde i Draguća, Vrha, Sovinjaka te sjevernog i sjeverozapadnog dijela područja Zamaska.

Pazinska knežija

Tako je obuhvaćala: dio pod izravnom upravom pazinskoga kneza, u užem smislu nazvan Pazinskom knežijom, a pripadala su mu naselja Pazin, Stari Pazin, Tinjan, Kringa, Žminj, Pićan, Gračišće, Lindar, Zarečje, Beram, Trviž, Kašćerga, zatim preostali, južni i jugoistočni dio područja Zamaska, Novaki, Cerovlje, Previš, Črišnjevica, Butonega, Kršikla, Borut, Boljun, Vranja, Brest, Učka te Lovran i Brseč na liburnijskoj strani Učke; feudalne posjede pićanskog biskupa Tupljak i Škopljak; samostansko dobro Sveti Petar u Šumi; posjed Gologoricu; odvojene manje gospoštije: Gospoštiju Lupoglav, te odvojene posjede Krajcarbreg, Sutivanac, Šumber, Karbune i Tibole; Gospoštiju Kožljak te Gospoštiju Grdoselo (Zelengrad); Gospoštiju Kršan; Gospoštiju Paz-Gradinje.

Najveća samoupravna jedinica na području Pazinštine

Bila je to najveća samoupravna jedinica u posljednjih nekoliko stotina godina na području Pazinštine, a povijesno je pripadao austrijskom dijelu Istre u srednjem i novom vijeku. Temelje joj je postavio Menhard od Schwarzenburga, koji je u XII. st. bio gospodar srednje Istre. Rodbinskim vezama njegovi nasljednici postaju grofovi Gorički, a nakon dijeljenja njihovih posjeda, Albert IV. počinje se predstavljati kao istarski (1365), odnosno pazinski grof (1366). Nakon njegove smrti 1374. Pazinska knežija ustrojava se kao privatni posjed Habsburgovaca, koji vladaju Istrom sve do raspada Austro – Ugarske monarhije na kraju Prvog svjetskog rata 1918. godine.



Skrb za stare i bolesne, školovanje i odgoj siročadi te pripomoć djevojkama bez miraza

U današnjem smislu epidemija veliki pomor stanovništva dogodio 1510. godine nakon velike epidemije kuge koja je odnijela mnogo života, a zapuštanjem obrade polja prouzročena je velika materijalna šteta. Feudalna obitelj Mosconi kupila je Pazinsku knežiju 1532. za 26.000 rajnskih fiorina. Obitelj je bila poznata po gradnji socijalne ustanove na ovim prostorima - hospicija. Ustanova je trebala skrbiti za stare i bolesne, školovanje i odgoj siročadi te pripomoć djevojkama bez miraza. Zbog povećana feudalnog pritiska prema nižim društvenim slojevima 1570. izbila je buna u kojoj je sudjelovalo oko 2.000 podložnika.

Preživjeti krizu

No, vratimo se natrag u sadašnjost. Povijest je pokazala da nakon velikih epidemija slijede velike ekonomske krize, a za vidjeti je kako će Pazinština „preživjeti“ ovu krizu. Nadamo se za početak bez ljudskih i zdravstvenih žrtava, te se nadamo lomljenju uzlazne krivulje epidemije dosljednom primjenom mjera nacionalnog i županijskog Stožera civilne zaštite.

Kalendar

Komentari