Park naše mladosti odlazi u sjećanja, uređuje se za djetinjstva novih generacija

Tijekom 1952./53. zasađeno je drveće, ukrasno grmlje i uređene su ošljunčane staze koje se većim dijelom koriste još danas

Ostalo

Rekonstrukcijom i uređenjem Parka velikana ovaj zeleni prostor u središtu Pazina prelazi u sjećanja. Park će se, kažu, urediti tako da će se unutar postojećeg ambijenta i vrijednog biljnog fonda, koji će se očuvati u većoj mjeri, postaviti i novi kvalitetniji sadržaji.

Rekonstrukcijom i uređenjem Parka velikana ovaj zeleni prostor u središtu Pazina prelazi u sjećanja. Park će se, kažu, urediti tako da će se unutar postojećeg ambijenta i vrijednog biljnog fonda, koji će se očuvati u većoj mjeri, postaviti i novi kvalitetniji sadržaji.

Što god to značilo park neće biti isti, a sadašnje generacije pamtit će ga kao park svog djetinjstva, kao što i mi pamtimo isti park, ali onaj našeg djetinjstva. Za nas djecu iz središta Pazina park, koji su odrasli prozvali Park istarskih velikana, bio je ponajprije dječje igralište, šumica u kojoj smo odrastali, provodili dane jer računala kod kuće, kao ni TV prijemnika, nismo imali. Ovo je za nas bio najljepši kutak zemaljske kugle u koji su zalazila djeca, prijatelji i školski drugovi iz zgrada uokolo parka.

U sjevernom dijelu današnjeg parka 1902. sagrađena talijanska gimnazija

Ovaj dio grada počeo se razvijati početkom 20. stoljeća, a brže od kada je u sjevernom dijelu današnjeg parka 1902. sagrađena talijanska gimnazija. Pred njom je uređen park ograđen žičanom ogradom na kamenim stupovima, u kojem je u središte postavljena bista povjesničara Carla De Franceschija. Tijekom bombardiranja Pazina na jesen 1943. bombe su pogodile zgradu gimnazije koja je nakon rata srušena.

Zgrada je imala tlocrt u obliku slova „L“, a u njenom dvorištu, danas sjeveroistočnom dijelu parka, nalazilo školsko igralište za odbojku koje se koristilo do početka 1950-tih.



Uređenje parka povjereno prof. Vjekoslavu Zidariću

Nakon što je zgrada talijanske gimnazije potpuno uklonjena, a nova igrališta uređena kod zgrade osnovne škole Kotarski Narodni odbor (danas bi rekli gradska uprava) povjerio je prof. Vjekoslavu Zidariću direktoru Poljoprivredne škole u Pazinu da uredi novi park, zapravo da ga proširi prema sjeveru.

On je s učenicima svoje škole, dobrovoljnim radom na prostoru nekadašnje zgrade gimnazije tijekom 1952./53. zasadio drveće, ukrasno grmlje i uredio ošljunčane staze koje se većim dijelom i danas koriste. Oko parka je zasađena živica od šimšira, a sa svake strane ostavljen je po jedan ulaz u park koji je tako dobio četiri, križno postavljena ulaza.

1963. postavljen spomenik palom borcu

Kada se 1963. uređivalo novo središte Pazina zahvaćen je i park. Živica prema trgu je uklonjena, a u središte parka postavljen je spomenik palom borcu Dušana Džamonje, koji se od 1955. kada je isklesan, nalazio na sredini ošljunčanog trga. Tijekom priprema za proslavu 25. obljetnice sjedinjena Istre s Jugoslavijom 1968. spomenik je osvjetljen s dva reflektora, čija je instalacija još uvijek vidljiva. Park je cijelo vrijeme bio lijepo njegovan, a da nebi došlo do oštećenja raslinja pazio je komunalni redar.

Zasađene rijetke biljne vrste

Tijekom priprema za proslavu 1000. godina Pazina, 1983., uklonjen je ostatak živice. Prije toga počev od 1973. kada je u park postavljeno poprsje Joakima Rakovca, u parku su se postupno podizala poprsja osoba važnih za povijest Istre. Danas se u parku nalazi 14 poprsja istarskih velikana, zasađene i neke rijetke biljne vrste. Nažalost, zbog životnog vijek, posljedica zagađenja, vandalizma, ali i neadekvatne skrbi više je biljaka tijekom vremena moralo biti uklonjeno.

Nakon svega ovoga ne preostaje nam nego da pričekamo preuređenje parka namijenjenog novim generacijama i ponuđenog nam na uživanje, kao što su to prije gotovo 70 godina neki drugi bili uredili za dane naše mladosti. (Mirjan RIMANIĆ)

                                                 

Kalendar

Komentari